S obzirom da je ideja vodilja iza Opće urede o zaštiti podataka bila da se ispitanicima omogući veća kontrola nad vlastitim osobnim podacima, u nju su implementirana određena prava koja to omogućuju. Ta prava, inkorporirana u GDPR, zajedno čine okosnicu ispitanikovih prava. Ravnajući se prema njima on može znati što se može s njegovim osobnim podacima, ali također i što on smije poduzeti da ih zaštiti.
Transparentnost
Pravo na transparentnost znači da voditelj obrade mora obavijestiti ispitanika o bitnim informacijama koje se tiču njega i obrade podataka. Između ostaloga i o svojem identitetu i kontakt podacima, svrhama obrade i pravnoj osnovi za obradu podataka, primateljima, iznošenju u treće zemlje, razdoblju pohrane, mogućnosti povlačenja privole, itd. To pravo realno ne zahtijeva aktivnost od ispitanika, ali mu omogućuje pristup bitnim informacijama da djeluje prema voditelju obrade pri ostvarivanju ostalih svojih prava.
Pristup podacima
Omogućuje ispitaniku da od voditelja obrade sazna da li se obrađuju njegovi osobni podaci. U tom slučaju, može ostvariti pravo na pristup osobnim podacima i informacije, među ostalim, o obrađenim osobnim podacima, o svrsi obrade, roku pohrane, iznošenju u treće zemlje itd. Postoji određena sličnost između prava na transparentnost i prava na pristup podacima. Dok transparentnost tereti voditelja da unaprijed obavijesti ispitanika, pravo pristupa podacima zahtjeva od ispitanika da se informira o svojim podacima i načinima na koje se oni koriste.
Pravo na ispravak
Ispitanik ima pravo zahtijevati ispravak netočnih osobnih podataka koji se na njega odnose, a uzimajući u obzir svrhe obrade, ispitanik ima pravo dopuniti nepotpune osobne podatke, među ostalim i davanjem dodatne izjave. Pravo na ispravak je blisko povezano sa načelom točnosti po članku 5. 1. d. GDPR, prema kojem podaci koji se prikupljaju, trebaju biti točni i prema potrebi ažurni. Mora se poduzeti svaka razumna mjera radi osiguravanja da se osobni podaci koji nisu točni, uzimajući u obzir svrhe u koje se obrađuju, bez odlaganja izbrišu ili isprave.
Pravo na zaborav
Pravo na zaborav, tj. pravo na brisanje znači da u određenim slučajevima ispitanik ima pravo od voditelja obrade ishoditi brisanje osobnih podataka koji se na njega odnose. Za voditelja to znači da mora bez odgode obrisati osobne podatke. Potencijalni razlozi su npr. da osobni podaci više nisu nužni u odnosu na svrhu obrade, ispitanik je povukao privolu za obradu ili su osobni podaci nezakonito obrađeni.
Pravo nije apsolutno, pa tako na primjer političar ne može zatražiti brisanje informacija o sebi koje su dane u okviru svojega političkog djelovanja. Ispitanik u određenim situacijama ima pravo na ograničenje obrade. Takva situacije je kad ispitanik osporava točnost osobnih podataka, na razdoblje kojim se voditelju obrade omogućuje provjera točnosti osobnih podataka. Ako je obrada nezakonita i ispitanik se protivi brisanju osobnih podataka, umjesto toga može tražiti ograničenje njihove uporabe. Kad voditelj obrade više ne treba osobne podatke za potrebe obrade, ali ih ispitanik traži radi postavljanja, ostvarivanja ili obrane pravnih zahtjeva, može se tražiti ograničenje obrade. Isto vrijedi i kad je ispitanik uložio prigovor na obradu na temelju članka 21. stavka 1. očekujući potvrdu nadilaze li legitimni razlozi voditelja obrade razloge ispitanika.
Pravo na prenosivost
Prema njemu ispitanik ima pravo zaprimiti svoje osobne podatke, koje je prethodno pružio voditelju obrade. Oni moraju biti u strukturiranom obliku te u uobičajeno upotrebljavanom i strojno čitljivom formatu. Uz to ima pravo prenijeti te podatke drugom voditelju obrade bez ometanja od strane voditelja obrade kojem su osobni podaci pruženi, ako se obrada provodi automatiziranim putem i temelji na privoli ili ugovoru. Dodatni uvjet je da izvršenje prava na prenosivost ne smije negativno utjecati na prava i slobode drugih.
Pravo na prigovor
Pravo na prigovor omogućuje da ispitanik uloži prigovor na obradu osobnih podataka ako se ona temelji na zadaćama od javnog interesa. Isto vrijedi i kad se odnosi na izvršavanje službenih ovlasti voditelja obrade ili na legitimne interesa voditelja obrade (uključujući i profiliranje). Posljedično voditelj obrade ne smije više obrađivati osobne podatke ispitanika, osim ako dokaže da njegovi legitimni razlozi za obradu nadilaze interese ispitanika, te radi zaštite pravnih zahtjeva. Kad je riječ o izravnom marketingu, a uložen je prigovor, osobni podaci se isto tako više ne smiju obrađivati.
Pravo usprotiviti se donošenju automatiziranih pojedinačnih odluka
Ispitanik ima pravo da se na njega ne odnosi odluka koja se temelji isključivo na automatiziranoj obradi, uključujući izradu profila, koja proizvodi pravne učinke koji se na njega odnose ili na sličan način značajno utječu na njega. Iznimno ona se na njega odnosi, ako je takva odluka potrebna za sklapanje ili izvršenje ugovora između ispitanika i voditelja obrade podataka. Isto vrijedi i u slučaju da je obrada dopuštena pravom EU-a ili nacionalnim pravom koji se propisuju odgovarajuće mjere zaštite prava i sloboda te legitimnih interesa ispitanika ili temeljena na izričitoj privoli ispitanika.
Zaključak
Zaštita osobnih podataka, iako vrlo važno pravo, nije apsolutno. Jednako tako i pred samim GDPR-om, neki zakon imaju očiti prioritet. Postoje interesi koji imaju prednost, kao što su na primjer nacionalna sigurnost, obrana, javne sigurnost, zaštite neovisnosti pravosuđa. Ujedno se pojavljuju i drugi važni ciljevi od općeg javnog interesa EU-a ili države članice. Da bi se mogla poštovati bit temeljnih prava i sloboda, potrebno je ponekad ograničiti opseg prava ispitanika. U tom slučaju ono predstavlja nužnu i razmjernu mjeru u demokratskom društvu za zaštitu značajnih vrijednosti.
