Hrvatski registar obveznika po kreditima, servis kojim su se banke služile za razmjenjivanje podataka o svojim klijentima, te izrađivale kreditna izvješća o građanima i pravnima osobama, vraća se u život. Jedna od rijetkih žrtava GDPR-a u Hrvatskoj, HROK, bio je neaktivan 15 mjeseci, još od stupanja na snagu GDPR-a.
Što je HROK?
Prema informacijama na stranicama HROK d.o.o. je tvrtka koju je 2004. godine osnovalo 20 hrvatskih banaka radi ustroja i vođenja Hrvatskog registra obveza po kreditima, prvog potpunog kreditnog registra u Republici Hrvatskoj. Potpuni kreditni registar je sustav za prikupljanje, obradu i razmjenu informacija o svim kreditnim obvezama klijenata financijskih institucija korisnica HROK-a i urednosti njihovog podmirivanja. U registru se objedinjuju i obrađuju podaci o svim kreditnim zaduženjima bez obzira na urednost njihovog podmirivanja.
Uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke, banke su u ljeto 2006. godine započele sa slanjem podataka u bazu Registra. Od svibnja 2007. godine HROK-ova kreditna izvješća za potrošače (građane) su na raspolaganju bankama s ciljem efikasnijeg upravljanja kreditnim rizicima te građanima u svrhu osobne informiranosti.
Od 2010. godine uz banke i stambene štedionice proširen je krug korisnika registra na leasing društva, kartične kuće i društva za potrošačko kreditiranje. HROK je od studenog 2010. godine proširio svoju ponudu proizvoda kreditnim izvješćem za poslovne subjekte koja sadrže podatke o novčanim zaduženjima poslovnih subjekata koje isti imaju u financijskim institucijama korisnicama HROK-a.
Slučaj
S obzirom da HROK zapravo obrađuje i raspolaže s osobnim podacima, nakon što je GDPR stupio na snagu njegove aktivnosti su prestale u strahu od drakonskih kazni kojima Uredba raspolaže. Kroz period prilagodbe od 15 mjeseci osnivači se nada ju da su se uspjeli uskladiti do određene mjere uskladit s GDPR-om. Iako je HROK ponovno aktivan, njegove funkcionalnosti nisu iste kao u prethodnom opsegu.
Zasad on funkcionira samo kao crna lista dužnika. Razmjenu informacija banke će obavljati kroz DOR sustav, unutar HROK-a, a pristup će imati 16 najvećih igrača na tržištu. Ni svi dužnici neće dospjeti na listu, već samo oni čiji iznos dugovanja premašuje 750 kn i to duže od 61 dana. Na listi se ostaje četiri godine prije nego nastupa brisanje.
Zaključak
Čini se da se bankama nije svidjelo biti u mraku glede kreditnih obveza svojih klijenata, te ih je to ponukalo da ponovno pokrenu HROK. Nadajmo se samo i da su provedbu prilagodbe na GDPR ozbiljno shvatili. Ako je suditi prema iskustvima iz drugih europskih zemalja u kojima pljušte kazne na sve strane, ne isplati se riskirati s GDPR-om, čak ni ako ste banka.
